Morzeova abeceda služi za komunikaciju već stoljećima. Sustav točkica i crtica koristio se u hitnim situacijama i svoju primjenu ima i danas. Ovaj članak je namijenjen svima koji je žele naučiti i zanima ih njezina povijest.
.--.|.-.|..|.---|.|--|-.|.||-.-.|..|-|.-|-.|..|.|||
Morseova abeceda danas
Ako mislite da je Morseova abeceda danas već tabu, u zabludi ste. Amaterski radijski entuzijasti je koriste i danas. Čak i u Americi, sve do 2007. godine, morali su je poznavati svi koji su htjeli dobiti radioamatersku licencu. Jednako je korisna i danas u hitnim situacijama među vojnicima i mornarima.
Ako biste i Vi željeli koristiti Morseovu abecedu, dovoljna je mrvica odlučnosti i želja da naučite značenje osnovnih signala.
Postanite stručnjak za komunikaciju
Ovi kodovi Vam mogu spasiti život, ako se nađete u opasnosti, bez ikakve mogućnosti komunikacije. Vjerojatno svi poznajemo kraticu koja se u takvim situacijama koristi. Tri točkice, tri crtice i ponovno tri točkice SOS. Ako biste trebali koristiti ovaj signal, napravite malu pauzu između znakova, kako bi potencijalni primatelji znali da se radi o pozivu u pomoć.
Morseovu abecedu možete odašiljati pomoću zviždaljke, baterijske svjetiljke, signalnog zrcala ili walkie-talkieja.
5 osnovnih koraka do upoznavanja osnova kodiranja
1. Naučite značenje osnovnih signala
Kao što smo već spomenuli, Morseova abeceda sastoji se od dvije signalne jedinice, točkice i crtice. Prvo morate utvrditi znate li kako izgledaju pojedini znakovi te znate li ih razlikovati i u tekstu. Jednostavno, točkica je klasična točka „.“ a crtica je vodoravna crtica „-“.
2. Poslušajte abecedu
Najbolja metoda učenja Morseove abecede je njezino slušanje i čitanje konkretnih kodova. To je doduše dugotrajniji proces, ali je najučinkovitiji. Pokušajte prema prethodnom koraku provjeriti znate li razlikovati pojedine znakove. To možete učiniti primjerice ovdje.
3. Dihotomijsko stablo pretraživanja
Ovo stablo Vam treba pomoći dešifrirati kodove. Trebate započeti tamo gdje piše „start“. Svaki put kada čujete kratki zvuk (dit), pomaknite se dolje i udesno. Kada čujete dugi zvuk (dah), pomaknite se dolje i ulijevo.
4. Vježbajte, vježbajte, vježbajte
Vježbati možete pomoću prevoditelja, na dva načina: unosom koda ili riječi na slovačkom jeziku. Za vježbanje Morseove abecede izvrstan je i alat od Googlea. Možete ga preuzeti i na telefon te tako vježbati bilo kada i bilo gdje.
5. Koristite pomagala
Ako imate problema s pamćenjem pojedinih kodova, evo još jednog pomagala.
- Neka su slova suprotna (na primjer A je suprotnost od N).
- Slova T i E imaju kodove duge jedan simbol.
- Slova A, I, M i N sastoje se od 2 simbolska koda.
- Slova D, G, K, O, R, S, U, W sastoje se od 3 simbolska koda.
- Slova B, C, F, H, J, L, P, Q, V, X, Y, Z sastoje se od kodova koji imaju četiri znaka
Nastanak Morseove abecede
Morseovu abecedu kao komunikacijski sustav razvio je Samuel F. B. Morse, koji je na svom električnom telegrafu počeo raditi već 1832. godine, a prvi praktičan sustav razvio je 1844. godine. Njegova tehnologija je, međutim, patentirana tek pet godina kasnije.
Samuel Morse bio je školovani američki slikar koji je putovao po Europi radi daljnjeg usavršavanja u tom području. Godine 1832., tijekom putovanja natrag u Ameriku, upoznao se na palubi broda s fizičarom po imenu Jackson. On je tijekom plovidbe zabavljao putnike i posadu svojim zabavnim igračkama s električnom energijom i elektromagnetom. Morsea je zaokupila magnetska sila električne energije.
Unatoč tome što je radio kao profesor slikarstva na newyorškom sveučilištu, u glavi mu je stalno bila ideja o izradi telegrafa. Cilj je bio omogućiti bržu komunikaciju između udaljenih mjesta. Na tu ideju ga je vjerojatno navela i vijest o smrti njegove supruge 1825. godine, koju je primio kasno, pa je propustio njezin pogreb.
Naposljetku mu je 1832. godine izrada telegrafa uspjela. Kada je riječ o jeziku prijenosa, Morseovoj abecedi, Morse je imao malo drugačiju zamisao. Njegova prvotna ideja bila je da funkcionira na principu signala kojima odgovara broj, a istovremeno tom broju pridružena riječ u rječniku, npr. riječ Engleska imala je u Morseovom rječniku dodijeljen broj 252.
Potom je prijamnik prijenosa morao koristiti rječnik za prevođenje brojeva u riječi. To se pokazalo kao previše složen i dugotrajan proces. Kod je stoga trebalo proširiti na slova i interpunkciju.
Kratki urezi označavali su „točke“, a duži „crte“
Izvorni sustav ovog telegrafa temeljio se na tome da je na kraju prijamnika bio uređaj koji je ispuštao traku papira na kojoj su bile udubine. Kratki urezi označavali su „točke“, a duži su bili „crte“. Kasnije, kada su već uklonili greške i došli do novih trikova, riješili su se papirne trake i dešifrirali kodove prema zvuku. Važan korisnik bio je dječak Andrew Carnegie, koji je radio kao telegrafski operator. Od ostalih se razlikovao time što je uspio naučiti dešifrirati morzeovu abecedu prema sluhu.
„Što je Bog učinio“
Bila je 1844. godina kada se Morse pojavio pred kongresom. Ovdje je htio predstaviti upravnom odboru svoje otkriće, svoj uređaj. Prva javna poruka koju je predao ljudima, a istovremeno i prva poruka koja je putovala na veliku udaljenost, bila je iz Washingtona DC-a u Baltimore. To se dogodilo 24. svibnja 1844. godine. Značenje kodirane Morseove poruke bilo je: „Što je Bog učinio“.
Bio je to nevjerojatan napredak, jer se prvi put u povijesti čovječanstva pokazalo da je moguće komunicirati i na velike udaljenosti. Kao što znamo, do tada su se razgovori među ljudima vodili licem u lice ili su za to koristili bubnjeve, dimne signale ili pisane riječi.
Postignuća koja je morzeova abeceda ostvarila
Godine 1844., što je 10 godina nakon otvaranja prve telegrafske linije, kroz zemlju je prolazilo više od 23 000 milja telegrafskih linija. Razvoj američkog zapada temeljio se upravo na spajanju telegrafa i Morseove abecede. Prve su ga koristile željezničke tvrtke. Time su osiguravale komunikaciju između svojih stanica i znatno su si skraćivale vrijeme primanja informacija.
Kasnije, 1890. godine, izumljena je radijska komunikacija. Tada je Morseova abeceda dobila zadaću prijenosa poruka na moru. Što su radijske frekvencije bile duže, kodovi su postajali sve više i više sredstvo međunarodne komunikacije. Sve dok nije nastala potreba za međunarodnim standardnim kodom. Zbog toga je 1912. godine usvojena međunarodna Morseova abeceda. Unatoč tim napretcima, mnoge telegrafske tvrtke i željeznice nastavile su koristiti staru željezničku abecedu.
Spomenute „točke“ i „crtice“ postale su iznimno važne u pomorskom prometu i zrakoplovstvu. Sve do 90-ih godina svi su piloti morali znati komunicirati pomoću Morseove abecede.
